Klimatske promjene – zašto su važne za privatni sektor?

Klimatske promjene

Klimatske promjene predstavljaju veliki izazov za države, zajednice, kompanije i građane. Prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promjeni klime, „klimatske promjene” označavaju promjenu klime koja se direktno ili indirektno pripisuje ljudskim aktivnostima što mijenjaju sastav globalne atmosfere, a koja se javlja uz prirodnu varijabilnost klime zabilježenu tokom uporedivih vremenskih perioda. Obuhvatajući sve – od promjena u vremenskim obrascima koji ugrožavaju proizvodnju hrane do porasta nivoa mora koji povećava rizik od katastrofalnih poplava – uticaji klimatskih promjena su globalnog karaktera i razmjera bez presedana. Bez drastičnih mjera danas, prilagođavanje ovim uticajima u budućnosti bit će teže i skuplje.

Klimatske promjene predstavljaju poslovni rizik.

Klimatski rizici imat će značajne posljedice za većinu sektora naših ekonomija. Oni utiču na prihode, novčane tokove i operativne troškove, vrijednost imovine i troškove finansiranja, te, u konačnici, na konkurentnost i profitabilnost kompanija i finansijskih institucija. Fizičke posljedice klimatskih rizika značajno utiču na: industrije koje posjeduju fizičku imovinu u područjima izloženim riziku (npr. nekretnine u priobalnim područjima ili područjima sklonim šumskim požarima); industrije kod kojih su otpornost infrastrukture i kontinuitet poslovanja od društvenog značaja (npr. pružanje zdravstvenih usluga, telekomunikacije/internet, komunalne usluge); te industrije koje zavise od prirodnog kapitala (npr. one koje se oslanjaju na plodno zemljište i dostupnost vode, poput poljoprivrede te proizvodnje mesa, peradi i mliječnih proizvoda). S obzirom na to da se preduzeća suočavaju s ovim rizicima, racionalni vlastiti interes preduzeća trebao bi biti ključni pokretač aktivnosti prilagođavanja.

There is no single blueprint of private sector engagement in climate governance and climate action, and the engagement of private sector is country and region specific. Yet, some of the approaches for state-business partnerships for sustainable development can include: ensuring additionality of private sector efforts (i.e. going beyond what business would have invested in anyway); financial sustainability of approaches; mutual transformation (i.e. changing of attitudes and business models); and risk-sharing, all within a transparent manner without market distortion (Garside et al (2016).


Over the course of Green Climate Fund (GCF) engagement in various countries, a couple of roles of private sector potential engagement have been identified, including: